Prvi stanovnik Splita bio je car Dioklecijan koji je baš u toj pitomoj uvali odlučio oko 293. godine poslije Krista sagraditi raskošnu carsku vilu od oko 30 tisuća metara četvornih u koju se povukao nakon odlaska sa trona rimskog imperatora. Burna stoljeća nakon toga od vile su učinila grad u koji su prvi ušli stanovnici obližnje Salone u bijegu pred Avarima i Slavenima. Smjenjivale su se potom u gradu koji je rastao izvan zidina palače mnoge vlasti, od hrvatskih kraljeva u 10. stoljeću, preko mađarske i mletačke administracije, do francuskih vladara i Austro-ugarske monarhije. Burna prošlost ostavljala je svoje tragove sjedinjene u svakodnevici grada koji je uvijek kročio - naprijed, ostajući centar ovog dijela obale do današnjih dana.

Bilo je u tim miješanjima povijesnih naslaga i nespretnosti i pretjerane brzine, ali sve je to danas dio njegove originalnosti. Veliki grad danas kuca tihim otkucajima povijesti, živim duhom mladosti i samo njemu svojstvenim šarmom mediteranske, a ipak po svemu hrvatske topline.

Do grada podno Marjana stiže se autoputom iz pravca Zagreba, za 3,5 - 4 sata ili Jadranskom magistralom iz pravca Rijeke za otprilike 5 sati. U Split se može i dužobalnim brodskim linijama iz Rijeke ili Dubrovnika, sa svih otoka, ali i iz susjedne Italije čiji su gradovi odlično povezani brzim i trajektnim brodskim vezama sa Splitom. Zračna luka Split vezuje grad sa Zagrebom nekoliko puta dnevno, ali i sa europskim metropolama. Iz Splita na sjever zemlje i dalje u Europu može se i željeznicom u koju se može ukrcati i automobil.